Ključne aktivnosti koje su obilježile poslovanje Fine GS u 2022. godini bile su:

Računovodstvene politike i bilješke koje slijede čine sastavni dio ovih nekonsolidiranih i konsolidiranih financijskih izvještaja.

Računovodstvene politike i bilješke koje slijede čine sastavni dio ovih nekonsolidiranih i konsolidiranih financijskih izvještaja.

Računovodstvene politike i bilješke koje slijede čine sastavni dio ovih nekonsolidiranih i konsolidiranih financijskih izvještaja.

Računovodstvene politike i bilješke koje slijede čine sastavni dio ovih nekonsolidiranih i konsolidiranih financijskih izvještaja.

Društvo je upisano u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu s matičnim brojem subjekta upisa (MBS) 080707141 pod nazivom FINA gotovinski servisi d.o.o., Zagreb sa sjedištem u Zagrebu, Radnička cesta 182, s visinom temeljnog kapitala od 67.016 tisuća kuna. Društvo je ujedno i matično društvo Grupe. Ovisna društva matičnog društva su:

Osobe ovlaštene za zastupanje:

Nadzorni odbor:

Djelatnost:

Djelatnost: (nastavak)

U nastavku je pregled ostvarenih vlasničkih prava u ovisnim društvima u postotcima:

31. prosinca 2021. godine

FINA GS Usluge d.o.o. – 100%

31. prosinca 2020. godine

Učilište FINA GS u likvidaciji – 100%

Podaci o ovisnim društvima, koja su uključena u konsolidaciju:

Društvo FINA GS Usluge d.o.o., Zagreb, MB: 081351036, osnovano je prema zakonima i propisima Republike Hrvatske kao društvo s ograničenom odgovornošću, dana 18. siječnja 2021. godine.

Sjedište društva: Zagreb, Radnička cesta 182

Direktor društva: Vedran Sabol, Direktor

Osnovna djelatnost društva je osnovno čišćenje zgrada.

Učilište FINA GS u likvidaciji, osnovano je prema zakonima i propisima Republike Hrvatske 2015. godine.

Sjedište društva: Zagreb, Radnička cesta 182

Osnovna djelatnost društva je obrazovanje odraslih.

Financijski izvještaji Grupe i Društva pripremljeni su u skladu sa Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja, koji su usvojeni u Europskoj uniji (MSFI EU).

Financijski izvještaji Grupe i Društva sastavljeni su po načelu povijesnog troška, kako je obrazloženo u računovodstvenim politikama koje slijede.

U trenutku odobrenja financijskih izvještaja, Direktor razumno očekuje da Grupa i Društvo raspolaže odgovarajućim sredstvima za nastavak poslovanja u doglednoj budućnosti. Stoga i dalje usvaja načelo vremenske neograničenosti poslovanja pri sastavljanju financijskih izvještaja.

a) Prva primjena novih izmjena postojećih standarda na snazi za tekuće izvještajno razdoblje

U tekućoj godini Društvo i Grupa su primijenili niz izmjena i dopuna međunarodnih računovodstvenih standarda koje je objavio Odbor za međunarodne računovodstvene standarde („OMRS“) i usvojeni su u Europskoj uniji („EU“), a koji su obvezni za izvještajno razdoblje koje počinje 1. siječnja 2022. ili nakon tog datuma.

Njihovo usvajanje nije imalo nikakav značajan utjecaj na objave ili na iznose iskazane u ovim financijskim izvještajima.

b) Standardi i izmjene postojećih standarda koje je objavio OMRS i usvojeni su u Europskoj uniji, ali još nisu na snazi

Na datum odobrenja ovih financijskih izvještaja, Društvo i Grupa nisu primijenili sljedeće nove i revidirane međunarodne računovodstvene standarde koje je izdala i usvojila EU, ali još nisu na snazi:

Društvo i Grupa ne očekuju da će usvajanje gore navedenih Standarda imati značajan utjecaj na financijske izvještaje Društva i Grupe u budućim razdobljima.

c)Novi standardi i izmjene standarda koje je objavio OMRS, ali još nisu usvojeni u Europskoj uniji

Trenutno se standardi koje je usvojila EU ne razlikuju značajno od propisa koje je usvojio Odbor za međunarodne računovodstvene standarde, osim sljedećih novih standarda i izmjena postojećih standarda, koje EU još nije usvojila na datum izdavanja ovih financijska izvješća:

Društvo i Grupa ne očekuju da će usvajanje gore navedenih Standarda imati značajan utjecaj na financijske izvještaje Društva i Grupe u budućim razdobljima.

Financijski izvještaji Grupe uključuju financijske izvještaje FINA gotovinski servisi d.o.o. (“Društvo“) i društava nad kojima FINA gotovinski servisi d.o.o. ima kontrolu, tj. ovisnih društava, koja se sastavljaju svake godine na dan 31. prosinca.

Kontrola je postignuta ako:

Društvo ponovno procjenjuje postojanje svoje kontrole kad činjenice i okolnosti ukazuju na to da je došlo do promjene jednog ili više od triju gore navedenih elemenata kontrole.

Ovisno društvo konsolidira se, odnosno prestaje se konsolidirati od trenutka u kojem Društvo stekne, odnosno izgubi kontrolu nad njim. Prihodi i rashodi ovisnih društava stečenih ili otuđenih tijekom godine uključuju se u konsolidirani izvještaj o dobiti i gubitku te ostaloj sveobuhvatnoj dobiti od datuma na koji je Društvo steklo kontrolu do datuma gubitka njegove kontrole nad ovisnim društvom. Dobit i gubitak te svaka stavka ostale sveobuhvatne dobiti dijele se na dio koji pripada vlasnicima Društva i dio koji pripada vlasnicima nekontrolirajućih udjela. Ukupna sveobuhvatna dobit ovisnih društava pripisuje se vlasnicima Društva i vlasnicima nekontrolirajućih udjela, čak i ako time dolazi do negativnog salda nekontrolirajućih udjela. U financijskim izvještajima ovisnih društava su po potrebi provedena usklađenja radi usuglašavanja njihovih računovodstvenih politika s računovodstvenim politikama Grupe. Konsolidacijom se eliminira sva imovina i sve obveze, kao i sva vlasnička glavnica (tj. sav kapital), svi prihodi, rashodi te priljevi i odljevi novca koji se odnose na transakcije između članova Grupe.

Prihodi se mjere po fer vrijednosti primljene naknade ili potraživanja za naknadu i umanjuju se za procijenjene iznose povrata od kupaca, količinskih i sličnih popusta.

Grupa iskazuje prihode iz sljedećih glavnih izvora:

Obrada novca

Grupa i Društvo pruža usluge obrade gotovog novca u ime i za račun Hrvatske narodne banke, odnosno zaprima, obrađuje, pohranjuje i izdaje gotov novac poslovnih banaka diljem Republike Hrvatske. Prihod je ostvaren od usluga zaprimanja i izdavanja gotovog novca za banke, klijente banaka (retail) i poslovnice Fine te popratnih komercijalnih usluga s gotovim novcem (pakiranje, ostave, manipulacija vrećicama/kazetama, sortiranje kovanica, zadržane kartice, manipuliranje bankomatskim kazetama, povlačenje kune, predopskrba eura). Takve se usluge iskazuju kao obvezna činidba ispunjena u trenutku u vremenu. Grupa i Društvo iskazuje potraživanje nakon što se usluga isporuči, jer je to trenutak u kojem pravo na naknadu postane bezuvjetno, jer je do dospijeća plaćanja nužan samo prolazak vremena.

Prijevoz i usluge korištenja sigurnosnih spremnika

Grupa i Društvo pruža usluge prijevoza gotovog novca i ostalih vrijednosti za financijske institucije (banke i Fina) i poslovne subjekte (većinom cash intezivni klijenti – retail) kao i usluge pražnjenja dnevno noćnih trezora. Novac je u prijevozu štićen elektrokemijskom zaštitom tako da je prevožen u sigurnosnim elektrokemijskim spremnicima. Takve se usluge iskazuju kao obvezna činidba ispunjena u trenutku u vremenu.

Opsluživanje i održavanje bankomata

Sveobuhvatna usluga s bankomatima obuhvaća opsluživanje, odnosno punjenje bankomata bankomatskim kazetama i pražjenje istih, intervencije na bankomatima, korištenje sigurnosnih spremnika za bankomate, čišćenje bankomata i vraćanje zadržanih kartica. Takve se usluge iskazuju kao obvezna činidba ispunjena u trenutku u vremenu.

Tjelesna i tehnička zaštita

Tjelesna zaštita podrazumijeva fizičku zaštitu osoba i imovine.

Tehnička zaštita obuhvaća:

Takve se usluge iskazuju kao obvezna činidba ispunjena u trenutku u vremenu.

Facility management

Grupa i Društvo pruža usluge održavanja i čišćenja poslovnih prostora koji se odvijaju u skladu sa svim zahtjevima naših klijenata, zakonskim regulativama te ostalim internim i eksternim aktima koji reguliraju poslove čišćenja i održavanja poslovnih prostora. Takve se usluge iskazuju kao obvezna činidba ispunjena u trenutku u vremenu.

4.2.1. Prihodi od prodaje robe

Prihodi od prodaje robe se priznaju kad su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

• Grupa i Društvo su na kupca prenijela sve značajne rizike i nagrade povezane s vlasništvom nad robom,

• Grupa i Društvo ne zadržavaju ni trajno sudjelovanje u upravljanju u mjeri koja se obično povezuje s vlasništvom ni stvarnu kontrolu nad prodanim dobrima,

• iznos prihoda je moguće pouzdano odrediti,

• vjerojatan je priljev ekonomskih koristi u Grupi i Društvu povezanih s transakcijom i

• troškovi koji su nastali ili koji trebaju nastati u transakciji mogu se pouzdano izmjeriti.

Osnovno načelo MSFI 15 je da Grupa i Društvo priznaju prihode kako bi se prikazao prijenos obećane robe ili usluga kupcima u iznosu koji odražava naknadu za koju Grupa i Društvo očekuju da imaju pravo u zamjenu za tu robu ili usluge. Osnovno načelo iskazano je u okviru modela koji se sastoji od pet koraka. Grupa i Društvo razmatraju postoje li u ugovoru druge obveze koje su zasebne ugovorne činidbe na koje treba rasporediti dio transakcijske cijene.

Prihodi temeljem ugovora o davanju usluga se priznaju prema stupnju dovršenosti ugovora. Stupanj dovršenosti ugovora se određuje kako slijedi: Datum dovršetka ugovora je datum na koji je projekt okončan. Svi prihodi se prizanju u trenutku vremena.

Prihodi od kamata se priznaju kad je vjerojatno da će ekonomske koristi pritjecati u Grupu i Društvo i kad je prihode moguće pouzdano izmjeriti. Prihodi od kamata se obračunavaju po načelu nastanka na temelju nepodmirene glavnice i po važećoj efektivnoj kamatnoj stopi, a to je stopa kojom se procijenjeni budući novčani primici diskontiraju tijekom očekivanog vijeka financijskog sredstva do njegovog neto knjigovodstvenog iznosa utvrđenog prilikom prvog priznavanja.

Grupa i Društvo kao najmoprimac

Grupa i Društvo procjenjuju je li riječ o ugovoru o najmu odnosno sadržava li ugovor najam, na početku ugovora. Grupa i Društvo iskazuju imovinu s pravom uporabe i pripadajuću obvezu po najmu u pogledu svih najmova u kojima je ona najmoprimac, osim kad je riječ o kratkoročnim najmovima (definiranim kao najmovima čije trajanje iznosi 12 mjeseci ili manje) te najmove imovine male vrijednosti (kao što su tableti i osobna računala, uredski namještaj i telefoni). Za takve najmove Grupu i Društvo pravocrtno priznaju plaćanja najma kao poslovni rashod tijekom trajanja najma, osim ako neka druga sustavna osnova kvalitetnije ne odražava vremensku dinamiku trošenja ekonomskih koristi od imovine koje se drži u najmu.

Obveza po najmu prvi se put mjeri u visini sadašnje vrijednosti plaćanja najma koja na datum početka nisu podmirena, umanjena uporabom stope koja proizlazi iz najma. Ako tu stopu nije moguće odrediti, najmoprimac se najčešće služi svojom kamatnom stopom zaduživanja. Plaćanja najma obuhvaćena mjerenjem obveze po najmu obuhvaćaju:

• fiksna plaćanja najma (uključujući plaćanja najma koja su u biti fiksna), umanjena za primljene poticaje za najam;

• varijabilna plaćanja najma koja ovise o indeksu ili stopi, početno mjerena primjenom indeksa ili stope koji vrijede na datum početka najma;

• iznos za koji se očekuje da će ih najmoprimac plaćati na temelju jamstava za ostatak vrijednosti;

• cijenu izvršenja mogućnosti kupnje ako je izvjesno da će najmoprimac iskoristiti tu mogućnost; te

• plaćanja kazni za raskid najma ako razdoblje najma odražava da će najmoprimac iskoristiti mogućnost raskida najma.

Obveze po najmu prezentiraju se kao zasebna stavka u izvještaju o financijskom položaju.

Obveza po najmu naknadno se mjeri povećanjem knjigovodstvene vrijednosti kako bi odražavala kamate na obveze po najmu (primjenom metode efektivne kamate) te smanjenjem knjigovodstvene vrijednosti kako bi odražavala izvršena plaćanja najma.

Grupa i Društvo ponovno mjere obvezu po najmu (te provodi odgovarajuće usklade s povezanom imovinom s pravom uporabe) kada se:

razdoblje najma promijeni ili nastane značajan događaj ili značajna promjena okolnosti zbog čega dođe do promjene u procjeni izvršavanja mogućnosti kupnje, te se u tom slučaju obveza po najmu ponovno mjeri tako da se revidirana plaćanja najma diskontira primjenom revidirane diskontne stope,

plaćanja najma promijene zbog promjena indeksa ili stope odnosno promjene u očekivanom plaćanju zajamčenog ostatka vrijednosti, te se u tom slučaju obveza po najmu ponovno mjeri tako da se revidirana plaćanja najma diskontira primjenom nepromijenjenih diskontnih stopa (osim ako je promjena u plaćanjima najma posljedica promjene promjenjivih kamatnih stopa te se u tom slučaju primjenjuje revidirana diskontna stopa).

Grupa i Društvo kao najmoprimac (nastavak)

Grupa i Društvo nisu obavili takve usklade tijekom prezentiranih razdoblja. Imovina s pravom uporabe obuhvaća početno mjerenje predmetne obveze po najmu, plaćanja najma na dan početka najma ili prije toga, umanjeno za primljene poticaje za zaključenje poslovnog najma i sve početne izravne troškove. Oni se naknadno mjere po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja vrijednosti. Imovina s pravom uporabe amortizira se kroz razdoblje najma ili vijek uporabe, ovisno o tome što je kraće. Ako se na temelju najma vlasništvo nad odnosnom imovinom prenese ili ako trošak imovine s pravom uporabe odražava da će Grupa i Društvo iskoristiti mogućnost kupnje, imovina s pravom uporabe amortizira se kroz korisni vijek uporabe odnosne imovine. Amortizacija započinje na datum početka najma.

Imovina s pravom uporabe prezentira se kao zasebna stavka u izvještaju o financijskom položaju. Grupa i Društvo primjenjuju MRS 36 kako bi ustanovila je li vrijednost imovine s pravom uporabe umanjena odnosno jesu li za nju obračunati bilo kakvi gubitci zbog umanjenja vrijednosti, kako je opisano u politici „Nekretnine, postrojenja i oprema”.

Promjenjive najamnine koje ne ovise o indeksu ili stopi nisu obuhvaćene mjerenjem obveze po najmu i imovine s pravom uporabe. Povezana plaćanja priznaju se kao trošak u razdoblju u kojem je nastao događaj ili uvjet koji je potaknuo predmetna plaćanja te se nalaze u „Ostalim troškovima” u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti.

Kao praktično rješenje, MSFI 16 najmoprimcu dozvoljava neodvajanje komponenti koje se ne odnose na najam te obračunavanje komponenti koje se odnose na najam i komponenti koje se ne odnose na najam kao jedinstvenu komponentu. Grupa i Društvo nisu upotrijebili to praktično rješenje. Za ugovor koji sadržava komponentu koja se odnosi na najam te jednu ili više dodatnih komponenti koje se ne odnose na najam, Grupa i Društvo su dužni naknadu u okviru ugovora raspodijeliti na svaku komponentu koja se odnosi na najam na temelju relativne samostalne cijene te komponente i ukupne samostalne cijene komponenti koje se ne odnose na najam.

Prilikom sastavljanja financijskih izvještaja Grupe i Društva, transakcije u valutama koje nisu funkcijska valuta, tj. u stranim valutama su evidentirane primjenom valutnih tečajeva na snazi na datum transakcije. Monetarne stavke u stranim valutama se na kraju svakog izvještajnog razdoblja ponovno preračunavaju po tečaju važećem na kraju toga razdoblja. Nemonetarne stavke iskazane po fer vrijednosti koje su nominirane u stranim valutama se ponovno preračunavaju po tečaju važećem na datum utvrđivanja njihove fer vrijednosti. Nemonetarne stavke u stranoj valuti koje se vode po povijesnom trošku se ne preračunavaju ponovno.

Troškovi zaduženja koji se mogu izravno povezati sa stjecanjem, izgradnjom ili izradom kvalificiranog sredstva, a to je sredstvo koje nužno zahtijeva znatno vrijeme kako bi bilo spremno za namjeravanu uporabu ili prodaju, pripisuju se trošku nabave toga sredstva sve dok sredstvo većim dijelom ne bude spremno za namjeravanu uporabu ili prodaju. Prihodi od ulaganja zarađeni privremenim ulaganjem namjenskih kreditnih sredstava do početka njihovog trošenja na kvalificirano sredstvo se oduzimaju od troškova posudbe čija kapitalizacija je prihvatljiva.

Svi drugi troškovi posudbe se uključuju u dobit ili gubitak razdoblja u kojem su nastali.

4.6.1. Uplate doprinosa od posloprimca u planove definiranih naknada

Kad su doprinosi posloprimaca propisani službenim uvjetima fonda, njihov način obračunavanja ovisi o tome jesu li doprinosi povezani s uslugom, tj. radom, odnosno:

• ako doprinosi nisu povezani s uslugom, tj. radom (odnosno potrebni su da bi se snizio manjak uslijed gubitaka po osnovi imovine fonda ili aktuarskih gubitaka), oni utječu na mjerenje neto obveze, odnosno imovine po osnovi definiranih naknada;

• ako su povezani s radom, umanjuju trošak rada, tj. usluge. Ako visina doprinosa ovisi o godinama radnog staža, subjekt je dužan trošak rada, tj. usluge umanjiti na način da mu pripiše doprinose za razdoblje rada koristeći metodu pripisa bruto naknada propisanu u točki 70. MRS-a 19. Ako visina doprinosa ne ovisi o broju godina rada, subjektu je dopušteno ili smanjiti trošak rada u razdoblju odrade, tj. pružanja usluge, ili trošak rada smanjiti pripisivanjem doprinosa razdobljima rada posloprimaca sukladno točki 70. MRS-a 19.

Rashod temeljem poreza na dobit je zbroj tekuće porezne obveze i odgođenih poreza.

4.7.1. Tekući porez

Tekuća porezna obveza temelji se na oporezivoj dobiti tekuće godine. Oporeziva dobit razlikuje se od dobiti prije poreza iskazane u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti Grupe i Društva, jer ne uključuje stavke prihoda i rashoda koje su oporezive ili odbitne u drugim godinama, kao ni stavke koje nikada nisu oporezive ni odbitne. Tekuća porezna obveza Grupe i Društva izračunava se primjenom poreznih stopa koje su na kraju izvještajnog razdoblja na snazi.

4.7.2. Odgođeni porezi

Odgođeni porezi obračunavaju se i iskazuju se temeljem razlike između knjigovodstvenih vrijednosti imovine i obveza iskazanih u financijskim izvještajima Grupe i Društva i pripadajućih poreznih osnovica za izračunavanje oporezive dobiti. Odgođene porezne obveze u pravilu se iskazuju po svim privremenim oporezivim razlikama, a odgođena porezna imovina se općenito priznaje po svim odbitnim privremenim razlikama do visine vjerojatno raspoloživog iznosa oporezive dobiti koji će omogućiti korištenje porezne olakšice povezane s odbitnim privremenim razlikama. Odgođene porezne obveze i odgođena porezna imovina se ne priznaju kod privremenih razlika koje nastaju prvim obračunavanjem i iskazivanjem imovine i obveza (osim u slučaju poslovnog spajanja) u transakciji koja ne utječe ni na oporezivu ni na knjigovodstvenu dobit.

Odgođene porezne obveze se priznaju i temeljem oporezivih privremenih razlika povezanih s ulaganjima u ovisna i pridružena društva te udjelima u zajedničkim pothvatima, izuzev u slučaju kad je Grupa i Društvo u mogućnosti utjecati na poništenje privremene razlike i kad je vjerojatno da se privremena razlika neće poništiti u doglednoj budućnosti. Odgođena porezna imovina koja proizlazi iz odbitnih privremenih razlika povezanih s ulaganjima i udjelima ove vrste obračunava se i iskazuje se samo do visine vjerojatno raspoloživog iznosa oporezive dobiti koji će omogućiti korištenje olakšice na osnovi odbitnih privremenih razlika i ako se njihovo poništenje očekuje u doglednoj budućnosti.

Knjigovodstvena vrijednost odgođene porezne imovine provjerava se na kraju svakog izvještajnog razdoblja i umanjuje umjeri u kojoj više nije vjerojatno postojanje dostatne oporezive dobiti koja bi omogućila realizaciju cijelog ili dijelaporezne imovine.

Odgođena porezna imovina i odgođene porezne obveze obračunavaju se prema poreznim stopama za koje se očekuje da će biti u primjeni u razdoblju u kojem će doći do podmirenja obveze, odnosno realizacije sredstva a na temelju poreznih stopa i poreznih zakona koji su na kraju izvještajnog razdoblja na snazi.

Utvrđivanje odgođenih poreznih obveza i odgođene porezne imovine odražava porezne posljedice koje bi proizašle iz načina na koji Grupa i Društvo na kraju izvještajnog razdoblja očekuje realizirati knjigovodstveni iznos svoje imovine, odnosno podmiriti knjigovodstveni iznos svojih obveza.

4.7.3. Tekući i odgođeni porezi tekuće godine

Tekući i odgođeni porezi se priznaju u dobit ili gubitak, osim poreza koji se odnose na stavke koje se iskazuju u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti ili izravno u glavnici, u kom slučaju se i porez također iskazuje u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti, odnosno izravno u glavnici.

Zemljišta i zgrade koji se koriste u proizvodnji ili isporuci dobara odnosno usluga ili za administrativne svrhe iskazani su u izvještaju o financijskom položaju umanjenoj za ispravak vrijednosti (akumuliranu amortizaciju) i akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti.

Amortizacija dugotrajne materijalne imovine u pripremi, koja se obračunava na istoj osnovi kao i za ostale nekretnine, započinje kad je sredstvo spremno za namjeravanu uporabu.

Zemljište u vlasništvu se ne amortizira.

Oprema se iskazuje po trošku umanjenom za ispravak vrijednosti i akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti.

Amortizacija se obračunava na način da se nabavna vrijednost (trošak) odnosno procijenjena vrijednost imovine, osim zemljišta u vlasništvu i dugotrajne materijalne imovine u pripremi, otpisuje tijekom procijenjenog vijeka uporabe primjenom pravocrtne metode. Procijenjeni vijek uporabe, ostatak vrijednosti i metoda amortizacije preispituju se na kraju svakog izvještajnog razdoblja, pri čemu se učinci eventualnih promjena procjena obračunavaju prospektivno.

Imovina u posjedu temeljem financijskog najma amortizira se tijekom očekivanog vijeka uporabe na istoj osnovi kao i imovina u vlasništvu. Međutim, ako nije izvjesno da će do kraja razdoblja najma Grupe i Društva preuzeti vlasništvo nad sredstvom koje je predmetom najma, ono se amortizira kroz razdoblje najma ili vijek uporabe ako je kraći.

Nekretnine, postrojenja i oprema prestaju se obračunavati i iskazivati prilikom prodaje ili kada se od nastavka njihove uporabe više ne očekuju buduće ekonomske koristi. Dobit odnosno gubitak od prodaje ili rashodovanja stavke nekretnina, postrojenja i opreme utvrđuje se kao razlika između priljeva ostvarenih prodajom i knjigovodstvene vrijednosti predmetnog sredstva koja se priznaje u dobit ili gubitak.

Odvojeno stečena nematerijalna imovina određenog vijeka uporabe se iskazuje po trošku nabave umanjenom za ispravak vrijednosti i akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti. Amortizacija se obračunava pravocrtnom metodom tijekom procijenjenog vijeka uporabe. Procijenjeni vijek uporabe i metoda amortizacije preispituju se na kraju svakog izvještajnog razdoblja, te se učinci eventualnih promjena procjena obračunavaju prospektivno. Odvojeno stečena nematerijalna imovina neodređenog vijeka uporabe se iskazuje po trošku nabave umanjenom za ispravak vrijednosti i akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti.

4.9.1. Prestanak priznavanja nematerijalne imovine

Nematerijalno sredstvo se prestaje priznavati otuđenjem ili kad se njegovom uporabom ili prodajom ne očekuju buduće ekonomske koristi. Svaka dobit, odnosno svaki gubitak nastao isknjiženjem stavke nematerijalne imovine, a utvrđuje se kao razlika između neto priljeva ostvarenih prodajom i neto knjigovodstvene vrijednosti te stavke, uključuje se u dobit i gubitak razdoblja u kojem se stavka prestala priznavati.

4.9.2. Umanjenje vrijednosti dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine osim goodwilla

Na kraju svakog izvještajnog razdoblja, Grupa i Društvo provjeravaju knjigovodstvene vrijednosti svoje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine da bi utvrdila da li postoje naznake o gubicima uslijed umanjenja vrijednosti. Ako takve naznake postoje, procjenjuje se nadoknadivi iznos sredstva da bi se mogli odrediti eventualni gubici nastali zbog umanjenja. Ako nadoknadivi iznos nekog sredstva nije moguće procijeniti, Grupa i Društvo procjenjuju nadoknadivi iznos jedinice koja stvara novac kojoj to sredstvo pripada. Ako je moguće odrediti realnu i dosljednu osnovu za raspoređivanje, imovina društava se također raspoređuje na pojedinačne jedinice koje stvaraju novac ili, ako to nije moguće, na najmanju skupinu jedinica koje stvaraju novac za koju je moguće odrediti realnu i konzistentnu osnovu raspoređivanja.

Nematerijalna imovina neodređenog vijeka uporabe i ona koja još nije raspoloživa za uporabu se podvrgava provjeri umanjenja vrijednosti najmanje jednom godišnje te svaki puta kad postoji naznaka o mogućem umanjenju.

Nadoknadivi iznos je veći iznos uspoređujući fer vrijednost umanjenu za troškove prodaje i vrijednost imovine u uporabi. Za potrebe procjene vrijednosti u uporabi, procijenjeni budući novčani tokovi svode se na sadašnju vrijednost primjenom diskontne stope prije oporezivanja koja odražava tekuću tržišnu procjenu vremenske vrijednosti novca i rizike specifične za sredstvo za koje procjene budućih novčanih tokova nisu bile usklađene.

Ako je nadoknadivi iznos nekog sredstva (ili jedinice koja stvara novac) procijenjen na iznos niži od knjigovodstvene vrijednosti, knjigovodstvena vrijednost toga sredstva (jedinice koja stvara novac) umanjuje se do nadoknadivog iznosa. Gubici od umanjenja vrijednosti priznaju se odmah kao rashod.

Kod kasnijeg poništenja gubitka od umanjenja vrijednosti, knjigovodstvena vrijednost sredstva (jedinice koja stvara novac) se povećava se do njegovog revidiranog procijenjenog nadoknadivog iznosa na način da uvećana knjigovodstvena vrijednost ne premašuje knjigovodstvenu vrijednost koja bi bila utvrđena da u prethodnim godinama po tom sredstvu (jedinici koja stvara novac) nisu bili priznati gubici od umanjenja. Poništenje gubitka od umanjenja vrijednosti odmah se priznaje u dobit ili gubitak.

Zalihe se iskazuju u visini troška ili neto ostvarive vrijednosti ako je niža. Trošak nabave zaliha se utvrđuje metodom prosječnog ponderiranog troška. Neto utrživa vrijednost je procijenjena prodajna cijena zaliha umanjena za sve procijenjene troškove dovršenja i troškove koji su neophodni za realizaciju prodaje.

Klasifikacija

Grupa i Društvo raspoređuju svoje financijske instrumente u sljedeće kategorije: po amortiziranom trošku te ostale financijske obveze po amortiziranom trošku. Rukovodstvo određuje klasifikaciju financijskih instrumenata prilikom početnog priznavanja.

4.11.1. Financijska imovina

Financijska imovina mjeri se po amortiziranom trošku ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

(a)financijska imovina drži se unutar poslovnog modela čiji je cilj držanje financijske imovine radi naplate ugovornihnovčanih tijekova; i

(b)ugovorni uvjeti financijske imovine uzrokuju na određenim datumima novčane tijekove koji su isključivo plaćanjeglavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice (SPPI).

Financijska imovina mjeri se po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ako su ispunjena oba od sljedećih uvjeta:

(a)financijska imovina se drži unutar poslovnog modela čiji je cilj ostvariti prikupljanjem ugovornih novčanih tijekova iprodajom financijske imovine, i

(b)ugovorni uvjeti financijske imovine uzrokuju na određenim datumima novčane tijekove koji su isključivo plaćanjeglavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice (SPPI). Financijska imovina se mjeri po fer vrijednosti kroz dobiti iligubitku, osim ako se ne mjeri po amortiziranom trošku. Poslovni model: poslovni model odražava način na koji Grupai Društvo upravljaju imovinom kako bi generiralo novčane tijekove, odnosno da li je cilj Grupe i Društva isključivoprikupljanje ugovorenih novčanih tokova iz imovine ili prikupljanje ugovorenih novčanih tokova i novčanih tokova kojiproizlaze iz prodaje imovine.

SPPI: Test obilježja ugovorenih novčanih tokova s aspekta plaćanja samo glavnice i kamate na nepodmireni iznos glavnice (engl. Solely payments of principal and interest – u nastavku SPPI test) jedan je od kriterija za klasifikaciju financijske imovine u pojedinu kategoriju mjerenja. SPPI test se provodi s ciljem utvrđivanja da li kamata na nepodmirenu glavnicu odražava naknadu za vremensku vrijednost novca, kreditni rizik i druge osnovne rizike posudbe, troškove kreditiranja i profitnu maržu.

Umanjenje vrijednosti financijske imovine

Umanjenje vrijednosti financijske imovine priznaje se po modelu očekivanih kreditnih gubitaka za imovinu koja se naknadno mjeri po amortiziranom trošku i to u iznosu koji je jednak:

•12-mjesečnim očekivanim kreditnim gubicima, tj. očekivanim kreditnim gubicima za cijeli vijek trajanja koji surezultat događaja nepodmirenja na financijskom instrumentu koji su mogući u roku od 12 mjeseci nakon datumaizvještavanja (Faza 1) ili

•očekivanim kreditnim gubicima tijekom cijelog vijeka trajanja, tj. očekivanim kreditnim gubicima za cijeli vijektrajanja koji su rezultat značajnog porasta kreditnog rizika tijekom vijeka trajanja financijskog instrumenta (Faza 2) ili

•očekivanim kreditnim gubicima tijekom cijelog vijeka trajanja, tj. očekivanim kreditnim gubicima za cijeli vijektrajanja koji su rezultat svih ostalih događaja neispunjavanja obveza (neprihodujući plasmani) tijekom vijeka trajanjafinancijskog instrumenta (Faza 3).

Mjerenje očekivanih kreditnih gubitaka

MSFI 9 koristi model očekivanih kreditnih gubitaka za priznavanje umanjenja vrijednosti suprotno MRS 39 koji koristi model nastalih kreditnih gubitaka. Model očekivanih kreditnih gubitka primjenjuje se na dužničke financijske instrumente koji se mjere po amortiziranom trošku i po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, potraživanja na temelju najma, ugovornu imovinu ili obveze na temelju zajma te ugovore o financijskom jamstvu koji se ne mjere po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak.

4.11.1. Financijska imovina (nastavak)

Mjerenje očekivanih kreditnih gubitaka (nastavak)

Mjerenje rezervacija za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke na financijskoj imovinu koja se mjeri po amortiziranom trošku predstavlja područje koje zahtijeva primjenu složenih modela i značajnih pretpostavki u pogledu budućih gospodarskih uvjeta i ponašanja vezano uz financijsku imovinu.

Kreditni rizik proizlazi iz rizika nastanka financijskog gubitka ukoliko neki od klijenata Grupe i Društva ne ispuni obveze prema Grupi i Društvu. Kreditni rizik proizlazi poglavito iz financijskih proizvoda u poslovanju Grupe i Društva, ali može također proizaći i iz danih instrumenata za poboljšanje kreditne kvalitete.

Procjena kreditne izloženosti za potrebe upravljanja rizicima je složena i zahtijeva primjenu modela jer se izloženost mijenja s promjenama tržišnih uvjeta i očekivanih novčanih tokova i protekom vremena. Ocjena kreditnog rizika portfelja imovine podrazumijeva daljnje procjene vjerojatnosti nastanka neispunjenja obveza, povezanih stopa gubitka i neispunjenja obveza među ugovornim stranama. Grupa i Društvo mjere kreditni rizik primjenom pokazatelja vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza, izloženosti u trenutku neispunjavanja obveza i gubitka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza. Ovo je glavni pristup koji se koristi za potrebe mjerenja očekivanih kreditnih gubitaka u skladu s MSFI-jem 9.

MSFI 9 propisuje tri faze modela procjene umanjenja vrijednosti na osnovu promjena kreditne kvalitete nakon početnog priznavanja. Kod tog modela financijski instrument koji nije umanjen za kreditne gubitke se pri početnom priznavanju klasificira u Fazu 1, a njegov se kreditni rizik redovno prati. Ukoliko se nakon početnog priznavanja utvrdi znatno povećanje kreditnog rizika, financijski instrument prelazi u Fazu 2. Ukoliko kod financijskog instrumenta dođe do nastanka događaji koji uzrokuje značajno umanjenje vrijednosti, tada taj instrument prelazi u Fazu 3.

Kod financijskih instrumenata razvrstanih u Fazu 1, očekivani kreditni gubitak se mjeri u iznosu koji je jednak dijelu očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta koji proizlaze iz događaja neispunjenja obveza koji mogu nastati u sljedećih dvanaest mjeseci. Za instrumente razvrstane u Fazu 2 ili 3, očekivani kreditni gubici se mjere na osnovu očekivanih kreditnih gubitaka tijekom cijelog vijeka trajanja instrumenta. MSFI 9 propisuje da je prilikom mjerenja očekivanih kreditnih gubitaka potrebno uzeti u obzir podatke o budućim događajima.

4.11.2. Financijske obveze

Financijske obveze klasificiraju se kao druge (ostale).

4.11.2.1. Ostale financijske obveze

Ostale financijske obveze, uključujući obveze po zajmovima i kreditima te obveze prema dobavljačima i ostale obveze, prvobitno se iskazuju po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamate.

Metoda efektivne kamate je metoda kojom se izračunava amortizirani trošak financijske obveze i kamatni rashod raspoređuje kroz relevantno razdoblje. Efektivna kamatna stopa je stopa kojom se procijenjeni budući novčani odljevi, uključujući sve naknade po plaćenim ili primljenim postotnim bodovima koje su sastavni dio efektivne kamatne stope, zatim troškove transakcije i druge premije i diskonte, svode na prvobitno priznatu neto knjigovodstvenu vrijednost kroz očekivani vijek financijske obveze ili neko drugo razdoblje ako je kraće.

Grupa i Društvo prestaju priznavati financijske obveze samo i isključivo onda kada su obveze plaćene, poništene ili su istekle. Razlika između knjigovodstvene vrijednosti isknjižene financijske obveze i plaćene naknade te obveze za naknadu se uključuje u dobit ili gubitak.

Slijedi opis prosudbi direktora, osim onih koje uključuju procjene u procesu primjene računovodstvenih politika Grupe i Društva koje su najznačajnije utjecale na iznose iskazane u priloženim financijskim izvještajima.

5.1. Glavni izvori neizvjesnosti procjena

U nastavku su iznesene ključne pretpostavke koje se odnose na budućnost i drugi glavni izvori neizvjesnosti procjena na kraju izvještajnog razdoblja koji nose znatan rizik značajnog usklađenja knjigovodstvenih vrijednosti imovine i obveza u idućoj financijskoj godini.

5.2. Korisni vijek uporabe nekretnina, postrojenja i opreme

Grupa i Društvo na kraju svakog izvještajnog razdoblja pregledavaju procijenjeni korisni vijek uporabe nekretnina, postrojenja i opreme. Identifikacijom promjene korisnog vijeka uporabe nekretnina, postrojenja i opreme, Grupa i Društvo provode potrebne usklade vijeka trajanja, promjenom amortizacijskih stopa.

5.3. Porez

Grupa i Društvo priznaju poreznu obvezu u skladu s poreznim zakonima Republike Hrvatske. Porezne prijave podliježu odobrenju poreznih vlasti koje imaju pravo provoditi naknadne kontrole knjiga poreznih obveznika.

5.4. Gubici od umanjenja vrijednosti danih depozita i potraživanja

Grupa i Društvo pregledavaju portfelj financijske imovine uključujući radi procjene umanjenja vrijednosti, u skladu s politikom priznavanja pojedinačnih i kolektivnih gubitaka od umanjenja vrijednosti.

Procjena umanjenja vrijednosti za imovinu koja je pojedinačno značajna temelji se na mogućnosti i volji klijenta da podmiri dugovanje. Umanjenje vrijednosti financijske imovine priznaje se ukoliko postoji objektivni dokaz o umanjenju vrijednosti ili značajno povećanje kreditnog rizika koje bi utjecalo na računanje adekvatnog umanjenja vrijednosti za očekivane kreditne gubitke, kao rezultat jednog ili više događaja nastalih nakon početnog priznavanja imovine. Objektivni dokaz umanjenja vrijednosti financijske imovine uključuje značajne financijske poteškoće ili stečaj dužnika, nepodmirenje ili kašnjenje u plaćanju kamata ili glavnice, nepovoljne promjene u vrijednosti ili mogućnosti realizacije instrumenata osiguranja te ostali dostupni podaci koji ukazuju na smanjenje nadoknadive vrijednosti imovine.

Ukoliko postoji takva indikacija, procjenjuje se nadoknadivi iznos imovine. Nadoknadivi iznos za potraživanja i danih zajmova računa se kao sadašnja vrijednost očekivanih budućih novčanih primitaka diskontiranih originalnom kamatnom stopom instrumenta. Ukoliko je zajmoprimac u financijskim poteškoćama, a Grupa i Društvo se oslanjaju na instrumente osiguranja (imovinu u najmu) za pokriće potraživanja, Grupa i Društvo preispituju vrijednost i utrživost imovine kako bi izračunalo sadašnju vrijednost budućih novčanih tokova koji reflektiraju novčane tokove od prodaje instrumenata osiguranja umanjene za troškove stjecanja i prodaje instrumenata osiguranja.

Imovina koja nije pojedinačno značajna uključena je u osnovicu za kolektivno umanjenje imovine. Za potrebe kolektivne procjene umanjenja vrijednosti, financijska imovina grupirana je na bazi sličnih rizičnih karakteristika (vrsta imovine, vrsta instrumenta osiguranja, industrija, status dospjelih potraživanja i drugi značajni faktori). Navedene karakteristike značajne su za procjenu budućih novčanih tokova grupe takve imovine, kao mogućnosti plaćanja dospjelih iznosa kupaca sukladno ugovorenim uvjetima imovine koja se procjenjuje.

Metodologija i pretpostavke korištene u procjeni vremena i iznosa novčanih tokova kontroliraju se redovito da se izbjegnu razlike između procijenjenih i stvarnih gubitaka.

5.5. Fer vrijednost financijskih instrumenata

Fer vrijednost predstavlja cijenu koja bi bila ostvarena prodajom neke stavke imovine ili plaćena za prijenos neke obveze u urednoj transakciji između tržišnih sudionika na datum mjerenja.

Stajalište Uprave je da se fer vrijednost novca i novčanih ekvivalenata, plasmana kod banaka te ostalih potraživanja ne razlikuje značajno od njihove knjigovodstvene vrijednosti zbog kratkoročne prirode ovih financijskih instrumenata.

Fer vrijednost danih zajmova, računa se temeljem diskontiranih očekivanih budućih novčanih tokova. Otplate su predviđene prema ugovorenim datumima. Knjigovodstvena vrijednost potraživanja po financijskom najmu s promjenjivom stopom približna je njihovoj fer vrijednosti. U obzir se ne uzimaju očekivani budući gubici.

5.6. Rezervacije za sudske sporove

Rezervacije se obračunavaju kada Grupa i Društvo imaju sadašnju zakonsku ili potencijalnu obvezu kao posljedicu prošlih događaja i ako je vjerojatno da će biti potreban odljev sredstava koji utječe na ekonomske koristi kako bi se podmirile obveze, te pouzdane procjene obveza mogu biti napravljene. Rezerviranja se održavaju na razini koju menadžment Društva smatra dovoljnom za pokriće nastalih gubitaka.

5.7. Rezervacije za otpremnine, jubilarne nagrade

Trošak definiranih planiranih naknada je utvrđen koristeći aktuarske procjene. Aktuarske procjene uključuju utvrđivanje pretpostavki o diskontnoj stopi, budućim povećanjima dohotka ili stopi fluktuacije. Zbog dugoročne prirode tih planova te procjene su predmet nesigurnosti.

Grupa i Društvo ostvaruju prihode od ugovora s kupcima za prijenos robe i usluga u određenom trenutku u vremenu. Svi prihodi od prodaje se ostvaruju unutar Europske Unije.

Na dan 31.12.2022. godine Grupa ima 1.091 zasposlenika (Društvo ima 868 zaposlenika, Ovisno društvo 223 zaposlenika), a na dan 31.12.2021., Grupa ima 1.114 zaposlenika i Društvo ima 896 zaposlenika, Ovisno društvo 218 zaposlenika).

Ostali poslovni rashodi u 2022. godini, u najvećoj mjeri odnose se na nadoknadu štete pravnim osobama temeljem nastanka štetnog događaja oružane pljačke te nadoknade štete temeljem ugovornih obveza.

Porez na dobit se sastoji od:

Imovina založena kao jamstvo:

Transportna imovina knjigovodstvene vrijednosti od 2.031 tisuća kuna (2021.: 2.473 tisuća kuna) založeni su kao jamstvo za posudbe Grupe i Društva (vidjeti bilješku 32). Grupa i Društvo nemaju pravo istu imovinu založiti kao osiguranje plaćanja za druge troškove posudbe niti je prodati drugom subjektu.

Povećanja troškova po osnovi kratkoročnih najmova u 2022. godini se odnosi na najam specijaliziranih vozila, koji su služili za distribuciju euro novčanica te kovanica od početka prosinca 2022. godine do kraja veljače 2023. godine.

Povećanja troškova po osnovi kratkoročnih najmova u 2022. godini se odnosi na najam specijaliziranih vozila, koji su služili za distribuciju euro novčanica te kovanica od početka prosinca 2022. godine do kraja veljače 2023. godine.

Ne postoje bitna ograničenja mogućnosti Društva da pristupi imovini ili upotrijebi imovinu te podmiri obveze. Društvo je tijekom 2021. godine likvidiralo ovisno društvo ustanovu Učilište FINA. Ovisno društvo je imalo novac na računu te temeljni kapital u iznosu od 1 tisuću kuna.

Prosječno razdoblje kreditiranja prodaje Grupe je 62 dana (Društva je 62 dana) (2021.: Grupe 48 dana, Društva je 47 dana).

Grupa i Društvo uvijek vrednuju smanjenje vrijednosti potraživanja od kupaca u iznosu istovjetnom očekivanim kreditnim gubicima kroz cijeli vijek. Očekivani kreditni gubici za potraživanja od kupaca procjenjuju se s pomoću matrice za određivanje rezerviranja na temelju proteklog iskustva s nenaplaćenim potraživanjima u proteklim razdobljima i analize trenutačnog financijskog položaja dužnika, uz primjenu usklađenja s čimbenicima koji su svojstveni dužnicima, općim gospodarskim uvjetima u industriji u kojoj posluju dužnici te procjeni trenutačnog i predviđenog smjera kretanja uvjeta na izvještajni datum.

Grupa i Društvo su priznali ispravak vrijednosti za cijeli iznos potraživanja dospjelih više od 360 dana jer je iskustvo pokazalo da takva potraživanja u pravilu nije moguće naplatiti.

Grupa i Društvo otpisuju potraživanja od kupaca ako postoji informacija koja upućuje na to da je dužnik u ozbiljnim financijskim poteškoćama i ne postoje realistični izgledi za oporavak, na primjer ako je dužnik u postupku likvidacije ili je nad njime pokrenut stečajni postupak. Nijedno otpisano potraživanje od kupaca nije predmet prisilne naplate.

S obzirom na to da iskustvo kreditnog gubitka iz prethodnog razdoblja ne upućuje na znatno različite obrasce gubitka za različite segmente kupaca, rezerviranja za ispravak vrijednosti na temelju prekoračenja dospijeća ne razlikuju se dodatno među različitim kupcima Grupe i Društva.

Novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju novac i kratkoročne depozite, umanjeno za preostala prekoračenja po transakcijskim računima. Knjigovodstvena vrijednost navedene imovine približno je jednaka njihovoj fer vrijednosti.

Dani depoziti Grupe i Društva su oročeni u jednoj banci po godišnjoj kamatnoj stopi od 0,0010% (2021.: Grupa i Društvo 0,0010%).

29.1. DANI ZAJMOVI

Dani zajmovi Društva su dani ovisnom društvu FINA GS Usluge d.o.o., s rokom dospijeća 27. prosinca 2023. godine i kamatnom stopom od 2,68%. Dani zajmovi su dani za potrebe financiranja obrtnog kapitala.

Unaprijed plaćeni troškovi se u najvećoj mjeri odnose na troškove osiguranja transportne imovine.

Kretanja po zajmovima i kreditima od Hrvatske poštanske banke d.d., tokom godine mogu se prikazati kako slijedi:

32.1. OBVEZE PO NAJMOVIMA

Kretanje rezerviranja je bilo kako slijedi:

Za dobavljače se ne zaračunava kamata na obveze. Prema dobavljačima Grupa i Društvo imaju politike za upravljanje financijskim rizikom kako bi se pobrinula da sve obveze budu plaćene unutar ugovorenog razdoblja kreditiranja. Direktor Društva smatra da je knjigovodstvena vrijednost obveza prema dobavljačima približno jednaka njihovoj fer vrijednosti.

Ključnom menadžmentu su tijekom godine isplaćene sljedeće naknade:

Koeficijent financiranja Grupe i Društva koji se određuje omjerom neto duga i glavnice može se prikazati kako slijedi:

Ciljevi upravljanja financijskim rizicima

Funkcija, prati financijske rizike povezane s poslovanjem Grupe i Društva i njima upravlja putem internih izvještaja o rizicima u kojima su izloženosti analizirane po stupnju i veličini rizika. Riječ je o tržišnom riziku, koji uključuje valutni rizik, cjenovni rizik, zatim kreditnom riziku, riziku likvidnosti i kamatnom riziku.

Grupa i Društvo ne zaključuju ugovore o financijskim instrumentima, uključujući izvedene financijske instrumente, niti njima trguje za spekulativne svrhe.

Tržišni rizik

Grupa i Društvo su temeljem svojih djelatnosti izloženi financijskim rizicima prvenstveno u vidu promjene valutnih tečajeva i kamatnih stopa.

Upravljanje valutnim rizikom

Grupa i Društvo određene transakcije izvršavaju u stranoj valuti te je po tom pitanju izložena rizicima promjene valutnih tečajeva. U idućoj tablici su prikazani knjigovodstveni iznosi monetarne imovine i monetarnih obveza Grupe i Društva u stranoj valuti na izvještajni datum. Iznosi su preračunati u kune po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke.

Ciljevi upravljanja financijskim rizicima

Upravljanje valutnim rizikom

Analiza osjetljivosti na valutni rizik

U idućoj tablici je analizirana osjetljivost Grupe i Društva na jednopostotno (1%) povećanje odnosno smanjenje tečaja kune u odnosu na euro. Analiza osjetljivosti uključuje samo otvorene stavke financijske imovine i obveza u stranoj valuti i njome su preračunate stavke usklađene za jednopostotnu promjenu valutnih tečajeva. Pozitivan broj pokazuje povećanje dobiti kod porasta vrijednost kune za 1% u odnosu na euro. U slučaju pada vrijednosti kune za 1% u odnosu na euro, utjecaj na dobit bio bi jednak ali suprotan, odnosno iznosi u tablici bi bili negativni.

Upravljanje kamatnim rizikom

Analiza osjetljivosti na kamatni rizik

Direktor Društva smatra da Grupa i Društvo nisu izloženi riziku promjeni kamatnih stopa s obzirom da su primljeni zajmovi ugovoreni s fisknom i varijabilnom kamatnom stopom, dok se kod elementa varijablne kamatne stope ne očekuju značajne promjene.

Upravljanje kreditnim rizikom

Na kraju izvještajnog razdoblja nije bilo značajnih koncentracija kreditnog rizika po potraživanjima. Knjigovodstvena vrijednost iskazana predstavlja najveću izloženost Grupe i Društva kreditnom riziku po potraživanjima.

Kreditni rizik odnosi se na rizik da druga strana neće ispuniti svoje ugovorne obveze, uslijed čega bi Grupa i Društvo pretrpjeli financijske gubitke. Grupa i Društvo primjenjuju politiku poslovanja isključivo s kreditno sposobnim stranama i pribavljanja dostatnih instrumenata osiguranja kako bi ublažila rizik financijskog gubitka zbog neplaćanja.

Grupa i Društvo posluju samo sa subjektima čiji je rejting ekvivalentan investicijskom stupnju ili viši. Informacije o kreditnoj sposobnosti se dobivaju iz javnih izvora financijskih informacija te vlastitih evidencija za ocjenjivanje značajnih kupaca.

Grupa i Društvo kontinuirano prati svoju izloženost prema stranama s kojima posluje, kao i njihovu kreditnu sposobnost, a ukupnu vrijednost zaključenih transakcija raspoređuje na prihvaćene klijente.

Potraživanja od kupaca se odnose na mali broj kupaca iz sličnih gospodarskih sektora. Kreditna analiza se provodi na temelju financijskog stanja.

10 najvećih izloženosti po potraživanjima su navedene u nastavku

Upravljanje rizikom likvidnosti

Krajnju odgovornost za upravljanje rizikom likvidnosti snosi Direktor Društva, koji je postavio odgovarajući okvir za upravljanje likvidnosnim rizikom kojim se rukovodi u upravljanju kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim potrebama za financiranjem te likvidnošću. Grupa i Društvo upravljaju likvidnosnim rizikom na način da održava adekvatne pričuve i kreditne linije, konstantno nadgleda prognozirane i stvarne priljeve i odljeva novca te usklađuje dospijeće financijske imovine i financijskih obveza.

Tablična analiza rizika likvidnosti i kamatnog rizika

U idućim tablicama analizirano je preostalo razdoblje do ugovornog dospijeća neizvedenih financijskih obveza Grupe i Društva. Tablice su sastavljene na temelju nediskontiranih novčanih odljeva po financijskim obvezama prema najranijem datumu na koji se od Grupe i Društva može zatražiti plaćanje. U tablicama su uključeni novčani odljevi po glavnici i kamatama. Ugovorno dospijeće je određeno kao najraniji datum na koji se od Grupe i Društva može zatražiti plaćanje.

Upravljanje rizikom likvidnosti (nastavak)

Tablična analiza rizika likvidnosti i kamatnog rizika

U idućoj tablici analizirano je očekivano dospijeće neizvedene financijske imovine Grupe i Društva. Tablice su sastavljene na temelju nediskontiranih ugovornih dospijeća financijske imovine, uključujući kamatu koja će biti zarađena na toj imovini. Objavljivanje informacija o neizvedenoj financijskoj imovini je neophodno za razumijevanje načina na koji Grupa i Društvo upravljaju rizikom likvidnosti, budući da se likvidnošću upravlja na temelju neto iznosa financijske imovine i financijskih obveza.

Grupa

Društvo